Ukoliko planirate da se zaposlite u Srbiji i po osnovu zapošljavanja regulišete boravak u Srbiji, potrebno je proći kroz zakonom predviđeni postupak. Pre dolaska u Srbiju potrebno je da se informišete da li je za dolazak u Srbiju, u zavisnosti od vašeg državljanstva, potrebno da posedujete vizu D ili vam nije potrebna viza za ulazak u skladu sa viznim režimom koji važi za zemlju čiji ste državljanin.
Za veliki broj stranih radnika potrebno je prvo pribaviti vizu D za ulazak i boravak u Srbiji u periodu od 90 do 180 dana, pa potom pribaviti jedinstvenu dozvolu za privremeni boravak i rad, dok samo određene kategorije stranaca mogu ostvarivati pravo na rad i bez jedinstvene radne i boravišne dozvole (više o njima u posebnom odeljku).
Veoma je bitno znati da rad bez potrebne dozvole, kao i boravak bez odgovarajućeg pravnog osnova/ilegalni boravak u Srbiji, predstavljaju povredu srpskih propisa i dovode do prekršajne odgovornosti i drugih zakonskih posledica. Zbog toga je važno da svoj boravak i pravo na rad regulišete još pre početka vašeg rada u Srbiji!
Istovremeno, činjenica da ste strani državljanin ne znači da ste bez zaštite. Kada zakonito zasnujete radni odnos ili drugi oblik zakonitog rada u Srbiji, na vas se primenjuju propisi kojima se uređuju prava i obaveze iz rada i po osnovu rada, uključujući propise o zaradi, radnom vremenu, odmoru, bezbednosti i zdravlju na radu i obaveznom socijalnom osiguranju koji podjednako važe i za srpske radnike.
Prava stranih radnika
1. Pravo na pisani ugovor: Strani radnik ima pravo da, kada se rad obavlja na osnovu ugovora o radu ili drugog zakonom dozvoljenog oblika radnog angažovanja (autorski ugovor, ugovor o delu, ugovor o privremenim i povremenim poslovima, itd.), dobije odgovarajući pisani ugovor kojim se uređuju njegova prava i obaveze. Uslovi pod kojim radnik treba da radi treba da radniku budu razumljivi i dostupni u potpunosti u ugovoru, a na način koji radniku omogućava da može da sazna i razume sva svoja prava i obaveze po osnovu rada.
2. Pravo na informisanost o poslu i uslovima rada: Radnik ima pravo da bude informisan o poslovima koje će obavljati, mestu rada, radnom vremenu, zaradi odnosno naknadi (bruto i neto iznos), trajanju angažovanja, uslovima smeštaja (ukoliko se smeštaj obezbeđuje od strane poslodavca), kao i drugim bitnim uslovima rada.
Poslodavac je dužan da radniku obezbedi sve informacije ali i radnu dokumentaciju u skladu sa zakonom i ugovorom kojim je radnik angažovan.
3. Pravo na jednaku zaradu i zaštitu od diskriminacije: Strani radnik ima ista prava iz radnog odnosa kao i drugi zaposleni u Srbiji, u skladu sa zakonom. Zakon o radu garantuje jednaku zaradu za isti rad ili rad iste vrednosti kod istog poslodavca, a bilo kakva diskriminacija u oblasti rada, uključujući diskriminaciju na osnovu državljanstva, nacionalne pripadnosti ili jezika, zabranjena je zakonom.
4. Pravo na ograničeno radno vreme: Puno radno vreme iznosi 40 časova nedeljno. Rad preko punog radnog vremena predstavlja prekovremeni rad i dozvoljen je samo u slučajevima i pod uslovima propisanim zakonom. U slučaju da radnik obavlja prekovremeni rad kao i rad noću, rad na dan praznika koji je neradni dan, on ima pravo na uvećanu zaradu. Za pojedine kategorije stranaca, uključujući određene kategorije stranaca studenata, mogu važiti posebna pravila o mogućnosti da rade i obimu njihovog rada.
5. Pravo na dnevni, nedeljni i godišnji odmor: Radnik ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni i nedeljni odmor, kao i na plaćeni godišnji odmor, u skladu sa zakonom. Zakonski minimum godišnjeg odmora iznosi 20 radnih dana u kalendarskoj godini.
6. Pravo na bezbedne i zdrave uslove rada: Strani radnik ima pravo na bezbedne i zdrave uslove rada pod istim uslovima kao i drugi srpski radnici. Poslodavac je dužan da preduzme mere bezbednosti i zdravlja na radu, da radnika upozna sa rizicima koji postoje na radnom mestu i da mu obezbedi odgovarajuću zaštitnu opremu i druga sredstva za bezbedan rad, a kada su ona potrebna.
7. Pravo na obavezno socijalno osiguranje: Poslodavac je dužan da izvrši prijavu radnika na obavezno socijalno osiguranje i da za radnika obračuna i uplati poreze i doprinose u skladu sa zakonom. Na osnovu obaveznog osiguranja prema srpskim propisima, svaki radnik ostvaruje prava iz zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja i druga prava u skladu sa propisima kojima se uređuje socijalno osiguranje, kao i prava u slučaju povrede na radu.
8. Pravo na zaštitu od zlostavljanja i diskriminacije: Strani radnik ima pravo na zaštitu od diskriminacije, zlostavljanja na radu i seksualnog uznemiravanja, u skladu sa zakonom. Zabranjena je diskriminacija u oblasti rada, između ostalog, na osnovu državljanstva, nacionalne pripadnosti, jezika, članstva ili nepripadanja sindikatu i drugih ličnih svojstava radnika. Strani radnik ima pravo, kao i srpski radnik, da se sindikalno organizuje i učlanjuje u sindikat, u skladu sa zakonom.
9. Pravo na pravnu zaštitu: U slučaju povrede prava iz rada ili po osnovu rada, uključujući neisplatu zarade, nezakonit prestanak radnog odnosa, povredu prava iz ugovora, diskriminaciju ili zlostavljanje na radu, strani radnik ima pravo da traži zaštitu svojih prava pred nadležnim organima: radnik se može obratiti Inspektoratu za rad, nadležnom sudu, Povereniku za zaštitu ravnopravnosti, sindikatu ili drugom nadležnom organu, kao i koristiti dostupnu pravnu pomoć, uključujući pomoć nevladinih organizacija. Činjenica da je radnik stranac ne sprečava ga da koristi pravnu zaštitu koja mu pripada po zakonu.
10. Pravo na spajanje porodice, rad članova porodice i mogućnost stalnog nastanjenja: Stranac kome je izdata jedinstvena radna i boravišna dozvola u Srbiji može, pod zakonom propisanim uslovima, ostvariti pravo na privremeni boravak članova svoje uže porodice u Srbiji, a po osnovu spajanja porodice.
Član uže porodice stranog radnika kome je izdata jedinstvena radna i boravišna dozvola da radi u Srbiji, odnosno stranca koji ima pravo na rad u Srbiji i bez jedinstvene radne i boravišne dozvole, ima pravo na rad bez dobijanja posebne jedinstvene dozvole u Srbiji, i to od dana odobrenja prvog privremenog boravka po osnovu spajanja porodice, pa sve vreme važenja tog boravka, a u skladu sa zakonom.
Jako je bitno znati da stranac koji je imao neprekidan privremeni boravak u Srbiji u trajanju od najmanje tri godine može, ako ispunjava i ostale zakonske uslove, podneti zahtev za stalno nastanjenje u Srbiji.
11. Pravo na promenu poslodavca: Stranac koji ima odobrenu jedinstvenu radnu i boravišnu dozvolu u Srbiji ima pravo da promeni poslodavca ili osnov rada za vreme važenja iste dozvole, i to u roku od 30 dana od dana prestanka važenja ugovora o radu kod prvog poslodavca.